Znate li koja je najduža riječ na bosanskom jeziku?

Vjerovatno je mnogima poznato da su rekorderi prema broju slova u jednoj riječi Finci i Turci, tačnije svi aglutinativni jezici kod kojih riječi nastaju redanjem i kombiniranjem morfema, no da li znate koje su to najduže riječi u našim jezicima?!

Bosanski, hrvatski, srpski jezik je slojevit i bogat i takav mu je i rječnik. Smatra se da naš jezik ima između 400.000 i 500.000 riječi, s tim da „običan govornik“ koristi samo „mali dio“ ukupnog broja.

I čini se da nekako prirodno, u svakodnevnom razgovoru i životu, težimo jednostavnijim riječima, kraćim izrazima i konstrukcijama „lakšim“ za izgovor, pa i pismo.

Jezik je sistem znakova i on se s vremenom mijenja, usvaja nova pravila i nove riječi, gubi neke stare… Kad je riječ o leksikologiji, sve riječi našeg jezika mogu se podijeliti na deset vrsta, to bismo svi trebali znati. Odlika je riječi bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika da mogu biti vrlo kratke, ali i duge, ne kao u nekim drugim jezicima, ali ipak duge. Pritom se to kratke i duge odnosi na broj slova (glasova) koje riječi sačinjavaju, prenosi Radiosarajevo.

Tako naprimjer imamo veznike: i, ali, no, nego, pa; uzvike: uh, joj, aj; prijedloge: na, uz, pred…

Većina nema problem s izgovorom ovakvih riječi, no šta kad treba reći otorinolaringologija, antisamoupravnosocijalistički, ezofagogastroduodenoskopija ili neke slične.

U nastavku je popis nekih od najdužih riječi u našem jeziku, neke su možda manje poznate, a smatra se da je najduža riječ od 31 slova – prijestolonasljednikovičicinima – nastala od riječi prijestolonasljednikovica (što označava suprugu prijestolonasljednika), u obliku umanjenice prisvojnog pridjevskog oblika (dativ, instrumental, lokativ) u množini, s pokretnim samoglasnikom a na kraju.

Najduže riječi: najneindustrijaliziranija, elektronistagmografija, heliognatopalatoshiza, ezofagogastroduodenoskopija, deprofesionalizirati, najnezainteresiraniji, prijestolonasljednik…

fb-share-icon0