U slučaju reakcija na dezinfekciona sredstva morate brzo reagovati

Rad ugostiteljskih objekata na području Bosne i Hercegovine ponovo je odobren uz zaštitne mjere od koronavirusa, a jedna od njih je i dezinfekcija ruku prilikom ulaska u objekat, ali i površina. Međutim, nepravilna upotreba dezinfekcionih sredstava može napraviti više štete nego koristi.

U nedostatku dezinfekcionih sredstava s deklaracijom brojni ugostiteljski objekti počeli su sami praviti dezinfekciona sredstva ne razmatrajući kakvu štetu ista mogu izazvati kod onih koji ih koriste. Upravo tim povodom potražili smo savjet od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici te su nam njihovi stručnjaci objasnili na koji način pravilno dezinfikovati ruke i površine, kako pravilno napraviti dezinfekciono sredstvo, zbog čega pojedina imaju neugodan miris te koje štete može izazvati neadekvatna dezinfekcija, ali i dezinfekciono sredstvo po zdravlje ljudi.

“Odgovornost za vrstu i količinu dezinfekcionog sredstva koje će se koristiti kod pravnih lica snosi to pravno lice, odnosno subjekt koji je dužan da se pridržava utvrđenih mjera, Naredbi i preporuka koje su izdale zdravstvene ustanove i štabovi Civilne zaštite. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) redovno izdaje preporuke svih vrsta u smislu protivepidemijskih mjera za sprečavanje i suzbijanje Covid-19 te stoji na raspolaganju za sve dodatne informacije svojim partnerima i drugim zainteresovanim strankama”, kazali su na početku razgovora za Klix.ba iz INZ.

Dezinfekcija podrazumijeva skup mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja patogenih i drugih mikroorganizama na površini tijela, na predmetima, materijalima, opremi ili u prostoru.

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica su naveli da se ona izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema upustvima proizvođača.

Za dezinfekciju ruku koriste se sredstva na bazi alkohola: etanol (70%) ili izopropanol (50%) kao i sredstva koja imaju za bazu navedene materije u svome sastavu i proizvođač ih preporučuje za dezinfekciju ruku.

“Za dezinfekciju ruku odraslih potrebno je do 3 ml sredstva na bazi alkohola, što bi značilo da se od jedne litre sredstva mogu uspješno dezinfikovati ruke 300 puta. Sredstvo za dezinfekciju ruku potrebno je u količini od 1 do 3 ml nanijeti na suhe i čiste dlanove (obično jedan potisak, ili prema uputstvima proizvođača). Dlanove i područje između prstiju potrebno je protrljati dok se ne osuše, a sredstvo nije potrebno isprati”, dodaju naši sagovornici.

Ističu kako je potrebno voditi brigu o dostatnoj upotrebi dezinficijensa za ruke te se obavezno javiti nadređenom u slučaju da je u dozatoru preostala manja količina sredstva za dezinfekciju kako bi se osigurao novi.

Kontrolu da li se provode mjere provjeravaju inspekcijski organi, a svaki pravni subjekt, koji provodi mjere, dužan je da vodi evidenciju koja se sredstva koriste, na koji način se pripremaju i kad su postavljena, kao i vršiti njihovu zamjenu.

Napominju da nepravilna, neadekvatna i nestručna dezinfekcija i priprema i implementacija dez-barijera predstavlja nedjelotvorno utrošen rad, vrijeme i novac, a potencijalni rizici i štete uključujući i širenje zaraze se umjesto smanjuju, ustvari povećavaju.

“U slučaju bilo kakvih promjena na rukama, nakon korištenja dezinfekcionih sredstava, građani se trebaju javiti ljekarima, ali i kontaktirati nadležne na mjestu korištenja sredstva. Važno je napomenuti da reakcija mora biti trenutna ili vrlo brza, te da nisu vjerovatne reakcije nakon više sati…. Postoji mogućnost osjetljivosti kože na alkohol ili samo sredstvo, ali i reakcije na nešto drugo (poput jela) u isto vrijeme, tako da je neophodno sa sigurnošću utvrditi šta je uzrok reakciji, a o tome ipak konačnu riječ daje ljekar”, dodaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Neugodni mirisi nisu uobičajeni, osim što pojedini nadležni u rijetkim situacijama umjesto na bazi alkohola koriste sredstva na bazi hlora koja ostavljaju neugodan miris.

“Ali, i ona se trebaju koristiti samo i isključivo za pojedinačne dezinfekcije, u situacijama kad nema dezinfijenca na bazi alkohola ili izopropanola”, zaključili su iz INZ-a u razgovoru za Klix.ba.