Svjetski dan zaštite okoliša, 5. juni

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna svake godine u više od 140 zemalja svijeta, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda posvećene okolišu (Štokholm, 1972. godine), kada je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). To je najvažniji dan UN-ovog poticanja ekološke osviještenosti i djelovanja na području zaštite okoliša. 

U urbanim područjima, zagađenje zraka je danas najveći ekološki rizik za zdravlje i životnu sredinu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), devet od deset ljudi na zemlji udiše zagađeni zrak. Isti izvor procjenjuje da godišnje 7 miliona ljudi širom svijeta prerano umire zbog zagađenja zraka, od toga 4 miliona u Aziji i na Pacifiku. Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacijaali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i prirodiZa najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumporni dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljikovodonici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumpor dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja azota najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima. Ugljen monoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi. Lebdeće čestice prečnika 10 mikrometara, a posebno one prečnika 2,5 mikrometara predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom zračnih polutanata je važan faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, ali i za pogoršanja već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem).  

Zagađenje zraka košta globalnu ekonomiju milijarde dolara godišnje. Očekuje se da će zagađenje prizemnog ozona smanjiti prinose osnovnog usjeva za 26%  do 2030. godine.

Kako obilježavanje Svjetskog dana okoliša ne bi ostalo samo na nivou konferencija, platformi i načelnih opredjeljenja, ohrabruju se i lokalne zajednice i pojedinci da svojim, makar skromnim naporima, konkretno pridonesu zaštiti okoliša i planete Zemlje. Sve aktivnosti i događanja koja se odvijaju na Svjetski dan zaštite okoliša imaju za cilj podizanje svijesti pojedinca o važnosti okoliša kao preduvjeta za opstanak. Ovogodišnja kampanja poziva sve stanovnike našeg Planeta da odaberu najmanje jedan od sljedećih načina smanjenja onečišćenje zraka:

  • Smanjite korištenje privatnih automobila i koristite sredstva javnog gradskog prevoza koja manje zagađuju okoliš;
  • Vozite bicikl, hodajte;
  • Isključite motor automobila kada čekate zeleno svjetlo na semaforu;
  • Kompostirajte ostake organske hrane i reciklirajte otpad;
  • Ne spaljujte otpad u domaćinstvima (posebno gumu i plastiku);
  • Pređite na visoko učinkovite sisteme i opremu za kućno grijanje/hlađenje;
  • Za zagrijavanje prostorija koristite kvalitetne energente koji imaju smanjene emisije štetnih materija (ugalj sa niskim udjelom sumpora, drvo, pelet, itd.);
  • Smanjite konzumiranje cigareta, posebno u zatvorenim prostorijama;
  • Štedite energiju: isključite svjetla i kućanske aparate kada ih ne koristite;
  • Odaberite ekološki prihvatljive i neotrovne boje, te namještaj od prirodnih materijala itd.