Naučnici istražili koliko dugo traje imunitet nakon oboljenja od korone

Jedno veliko istraživanje u Velikoj Britaniji pokazuje da imunitet nakon oboljenja od covida-19 brže nestaje nego što se mislilo, posebno kod starijih osoba. Što je dosad poznato?

  • Ja sam imun – rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio covid-19 te da bi svoju publiku najradije izljubio. Najprominentniji bolesnik covida-19 to ipak nije učinio i to je vjerovatno bilo dobro. Jer je li američki predsjednik zaista imun, prema dosadašnjim naučnim spoznajama, nije sigurno.

Pitanje imunosti prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imuniteta je važnije nego ranije.

Novo istraživanje je sad umanjilo nade u prirodni imunitet bez vakcinisanja. Naučnici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunitet s vremenom opada, piše Deutsche Welle.

Koliko dugo traje imunitet nakon oboljenja od covida-19?

To ovisi o više faktora. Primjerice o starosti, kako pokazuje istraživanje londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga, stvaranje antitijela variralo je s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu naučnici Traje li imunitet sedmicama ili mjesecima, ovisi dakle o inficiranoj osobi, prenosi Index.hr.

U drugom istraživanju, koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu, naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo dvije do četiri sedmice nakon infekcije, ali se nakon toga broj smanjivao. Nivo antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica istraživana Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imuniteta protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunitetu?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini istraživanja. Naučnici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.

U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su u jednom malom istraživanju utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi.

U SAD-u su naučnici Univerziteta Arizona u istraživanju koje je obuhvatilo 6000 osoba utvrdili indicije “da je imunitet stabilan najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su naučnici Imperial Collegea u Engleskoj ustvrdili da je od kraja juna do kraja septembra udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imuniteta. Osim toga, postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati istraživanja su različiti i zato što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi naučnog preispitivanja, a to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni naučnici se slažu da pitanje imuniteta još nije dovoljno istraženo.