Kreditni rejting BiH: Hod po ivici ambisa!

Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice vijest pod naslovom “Moody's potvrdio kreditni rejting BiH”, koju je prenijela većina medija. U vijesti se navodi: “Međunarodna rejting agencija Moody's Investor Service potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, koji glasi B3 sa stabilnim izgledima.”

Piše: Goran Mrkić

Ova vijest može zvučati pozitivno, jer takav utisak ostavljaju činjenice da je kreditni rejting “potvrđen” i da je sada “stabilan”. No, kakav je zapravo kreditni rejting BiH i da li je to što je stabilan dobro ili loše?

Ako se baci pogled na tablicu kreditnog rjetinga agencije Moody’s, onda će vijest koju je objavila Centralna banka zvučati manje dobro, možda čak i zastrašujuće.

Rejting B3 spada u donji dio tabele koji se naziva neinvesticijskim (spekulativnim) nivoom. Konkretnije, ocjene u grupi od B1 do B3 imaju države sa spekulativnom kreditnom sposobnosti i visokim kreditnim rizikom.

Ono što je veoma opasno jeste da se BiH nalazi samo jedan podiok iznad ocjene C koja se daje državama sa loškom kreditnom sposobnosti i veoma visokim kreditnim rizikom.

Grčki scenarij

Treba naglasiti da malo država ima kreditnu ocjenu C, odnosno da je riječ o zemljama koje vjerovatno ne mogu izmirivati svoje obaveze. Primjera radi, kroz taj nivo prošla je Grčka tokom čuvenog kraha i bankrota prije skoro deset godina. Grčka danas ima znatno bolji kreditni rejting od BiH.

Zapravo, BiH ima najgori kreditni rejting od svih zemalja u regionu.

Albanija i Crna Gora imaju rejting B1, Srbija Ba3, Hrvatska Ba2 i tako dalje. Kako se vidi iz prve tabele, svi ovi rejtinzi su iznad BiH.

Inače, loš kreditni rejting mogao bi biti veliki problem za BiH, naročito u ovim kriznim vremenima. Naime, od kreditnog rejtinga direktno zavisi koliko će kreditori biti voljni da daju novca nekoj državi, ali i cijena zaduživanja na komercijalnom tržištu, od kojeg trenuto zavise entitetski budžeti.

Podsjetimo da oba entiteta održavaju likvidnost budžeta zaduživanjem na finansijskom tržištu, odnosno emisijama trezorskih zapisa i obveznica. Kamate na ove vrijednosne papire ali spremnost banaka da ih kupuju zavise u dobroj mjeri od kreditnog rejtinga.

Primjera radi, neuspjela emisija obveznica Republike Srpske iz aprila, kada je prikupljeno samo 137 miliona KM od ponuđenih 300 miliona, može se pripisati upravo lošem kreditnom rejtingu. Doduše, RS se kasnije ponovo zaduživala ali u znatno manjim iznosima.

Stabilni izgledi – dobro ili loše?

Ako se zna sve ovo, postavlja se pitanje da li je dobra ili loša vijest to što je Moody’s dao stabilne izglede za kreditni rejting BiH.

Naime, izgledi mogu biti pozitivni (najava poboljšanja rejtinga), negativni (moguće pogoršanje) i stabilni – što znači da se neće mijenjati ni nabolje ni nagore.

Ako se uzme u obzir da smo na granici ambisa zvanog C rejting, da smo najgore ocijenjeni u regionu, da imamo spekulativnu kreditnu sposobnost i visok kreditni rizik – onda činjenica da ćemo još zadugo ostati na ovom nivou svakako nije dobra vijest.

Pogotovo u vremenu kada će nam trebati mnogo novca da prevaziđemo ekonomsku krizu izazvanu koronavirusom.

Biznisinfo.ba

Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.