Kreacija Senada Hodovića za obilježavanje 25 godina od genocida u Srebrenici

Muzejski savjetnik Senad Hodović promovirao je danas u Historijskom muzeju BiH prigodnu personaliziranu vinjetu, pečat i kovertu, a tu ideju realizirao je u povodu 25 godina od genocida u Srebrenici u okviru teme ‘Kultura pamćenja’.

Na koverti je utisnut Memorijalni kamen u Srebrenici i 8.372…, broj žrtava genocida te spisak mjesta iz kojih potječu stradale osobe, uz naznaku da broj nije konačan.

Na vinjeti je, služeći se alatima, tehnologijom i metodologijom filatelije, uz Cvijet Srebrenice, na tri jezika (bosanski, engleski, francuski) ispisan tekst ‘25 godina od genocida, jedinog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata’. U spletu bodljikavih žica koje su, kako je kazao autor, trebalo da budu sigurnost (što se stalno zaboravlja) napisano je ‘Zaštićena zona UN’, također na tri jezika.

Treći element kreacije prof. Hodovića je pečat na kojem je, na pet jezika, napisano ‘Stop fašizmu i negiranju genocida’.

Autor ukazuje na važnost da se zna koji su uzroci i posljedice genocida te potrebe da se znanje o tome prenosi na mlađe generacije.

– Ne budu li mladi ljudi imali nekoga ko će ih naučiti da zapamte šta se desilo, to se lako može ponoviti. Genocid je vanvremenski, ne može se zaboraviti. Ovaj projekt moj je pokušaj podsjećanja, pokušaj da naučimo nešto svi i da druge naučimo – naglasio je.

Autor pojašnjava da su koverta i vinjeta štampani na kvalitetnom tisku u hiljadu primjeraka i poklanjat će ih.

Akademik Dževad Jahić okarakterizirao je taj projekt kao jedan od pokušaja unutar kulture pamćenja, za koju kaže da je ‘najciviliziraniji oblik organizacije društva, koje je na svojoj koži osjetilo strahobu zločina’.

– Tu strahobu ne treba potencirati, nego je treba na civiliziran način pamtiti, govoriti o njoj. U BiH treba raditi na kulturi pamćenja, koja pretpostavlja da se neće zaboraviti ono što se dešavalo. Ovdje se ne radi o tome da mi pamtimo i vraćamo – naglasio je na promociji.

Senad Hodović po zanimanju je profesor filozofije i sociologije. Među ostalim, obavljao je dužnost direktora Zavičajnog muzeja Visoko. Stekao je najviše stručno zvanje – muzejski savjetnik. Dobitnik je više priznanja i nagrada.

Fena