Pažnja javnosti u FBiH je od početka pandemije u potpunosti usmjerena ka federalnom nivou vlasti. Građani prate svaku mjeru koju će Vlada FBiH poduzeti kako bi se sanirale ekonomske posljedice pandemije, što je i razumljivo. Ali svo to vrijeme se niži nivoi vlasti kreću ispod radara, ljubomorno čuvajući vlastiti novac na računima. Među njima je i Grad Visoko.
Usvojeni iznos budžeta za 2020. godinu za ovu mašineriju koja se finansira novcem građana je veći od 20 miliona KM, ali je izvjesno da će punjenje budžeta biti manje nego je predviđeno.
Veliki dio tog novca odlazi na plaće i ostale naknade uposlenih, ali postoje i značajna sredstva namijenjena saniranju prirodnih nesreća, kao i sredstva namijenjena za druge projekte koji su po važnosti daleko ispod aktuelne pandemije koronavirusa.
Uz uvažavanje činjenice da je 2020. izborna godina, te da se mnoge ovakve budžetske stavke koriste za kupovinu naklonosti glasača, ipak bi ta sredstva morala maksimalno biti usmjerena na pružanje pomoći građanima u periodu pandemije i nakon nje.
Ova sredstva bi se rebalansom budžeta i njegovom prenamjenom što hitnije trebala usmjeriti ka trenutno prioritetnim aktivnostima, te za ublažavanje posljedica pandemije na stanovništvo, zdravstvo, privredu…
Imajući u vidu činjenicu da je u proteklih 7 godina upravljanja budžetom gradska vlast u Visokom potrošila 70 miliona KM, a da nije puno toga urađeno u odnosu na potrošeno, pod velikom lupom treba da bude ovaj neminovni rebalans budžeta jer je u pitanju izuzetno ozbiljna situacija.
Na kraju krajeva, to su naši novci, i svi mi bi morali do posljednje marke da znamo kako se on troši. Kome, koliko, kakvi su efekti…
Usput, i vijećnici u Gradskom vijeću Visoko imaju priliku da se solidarišu sa onima koji su ih birali, tako što će se npr. odreći naknada, za koje je u 2020. godini izdvojeno 112.000 KM