Kategorija: VISOČKA RIZNICA

Članak
26. godišnjica pogibije Nijaza Šahinovića Nizeta | Sadžida Dedić: SVI PUTEM JEDNOG ŠEHIDA

26. godišnjica pogibije Nijaza Šahinovića Nizeta | Sadžida Dedić: SVI PUTEM JEDNOG ŠEHIDA

Pod strehom jula dvadeset i šest godina tinjaju sjećanja, na dvadeset i treći dan tog mjeseca kada je poginuo Nijaz Šahinović Nize. Nijaz Šahinović Nize, sin Muharema zvanog Edo i majke Feride, rođen je 24. jula 1959. godine u Visokom. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. Izuzetno talentovan za umjetnost mogao je svoje crtačke...

Članak
MEDŽLIS SA DVANAEST DŽEMATA: Sve što (ni)ste znali o Gračanici kod Visokog

MEDŽLIS SA DVANAEST DŽEMATA: Sve što (ni)ste znali o Gračanici kod Visokog

Prema relevantnim statističkim podacima u Bosni i Hercegovini ima petnaestak Gračanica, a jedna od njih je i naša Gračanica kod Visokog poznata, između ostalog, po sjedištu Medžlisa Islamske zajednice za 12 džemata koja se prostiru na teritoriji visočke, brezanske, kakanjske i vareške općine. Sjedište Medžlisa, ranije Odbora IZ ona je bila i decenijama prije agresije...

Članak
VISOKO STOJI VISOKO: Evo kako su Rusi nekada pisali o KTK gigantu

VISOKO STOJI VISOKO: Evo kako su Rusi nekada pisali o KTK gigantu

Učinilo nam se zanimljivim da se podsjetimo na vrijeme kada je Visoko u bivšoj državi sa proizvodima Kožarsko-tekstilnog kombinata bilo prepoznatljivo na međunarodnom nivou, o čemu slikovito govori dopisnik sovjetskog lista “Izvjestija” L. Toporkov u svom članku od 6.4.1977. godine. Sovjetski novinar prisustvovao je predstavljanju kolekcije odjeće od kože “Ramona” na modnoj reviji u organizaciji...

Članak
Visočanin Emir Ohran, najmlađi čuvar visočkog starog zanata

Visočanin Emir Ohran, najmlađi čuvar visočkog starog zanata

Visoko je čaršija od zanata, a ni okolna visočka mjesta ne zaostaju u tome. Svako od njih ima svoj posao ili zanat po kojem je prepoznatljivo, pa su, tako, Moštrani poznati povrtlari, pažnju prolaznika plijene ogromne površine pod plastenicima u kojima se uzgaja povrće, Godušani su čibukčije, a grnčari su se smjestili u selu Liješeva....

Članak
Visočki dragulji: PODVINCI KROZ STOLJEĆA / FOTO

Visočki dragulji: PODVINCI KROZ STOLJEĆA / FOTO

Podvinci, veliko visočko selo udaljeno 8 km sjevero-istočno zračne linije od grada, locirano je sa obje strane rijeke Gorušice i sastoji se od desetak zaseoka. Povijest ovog sela veže se za daleku prošlost u Ilirsko doba. Iako prostor oko sela nije nikada stručno istražen, ima dosta slučajnih nalaza koji to potvrđuju. Kao prvo imamo lokaciju...

Članak
IZ FOTOTEKE VISOČKOG ZAVIČAJNOG MUZEJA: Dvije žene u narodnoj nošnji

IZ FOTOTEKE VISOČKOG ZAVIČAJNOG MUZEJA: Dvije žene u narodnoj nošnji

Fotografija dvije žene u narodnoj nošnji dio je bogatog sadržaja Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko. Autor fotografije je Ladislav Laci Šajber, inžinjer hidraulike iz Visokog. Na slici su dvije žene, fotografisane ispred kuće u bašti ispod vinove loze. Nošnja žena na fotografiji je veoma bogata, sastoji se od tkanih pregača, vezenih košulja i suknji sa bogato...

Članak
STAV: Suhog mesa ima svugdje, pečenice samo u Visokom

STAV: Suhog mesa ima svugdje, pečenice samo u Visokom

U Visokom nema suhog mesa, samo visočka pečenica. Ako ste pomislili da je to isto, Visočani će se potruditi da vas razuvjere, ali sada imaju i dokaz, potvrdu od Agencije za sigurnost hrane Bone i Hercegovine da je visočka pečenica originalan, autentičan proizvod iz Visokog. Visočani su željeli zaštiti svoj tradicionalni tehnološki postupak proizvodnje visočke...

Članak
“Ono što Visoko čini drugačijim od ostalih…

“Ono što Visoko čini drugačijim od ostalih…

Volim ovaj grad. Žubor zagrljenih rijeka vraća u sjećanje tupo udaranje stupa. Srce života. Izgubljeno u hodu vremena. Volim kad svileni plašt neba prekrije oblake. Tad ožive sjećanja. Slike. Ljudi. Glasovi. Vrati se miris zambaka iz majčine bašte. Još su koraci bili nesigurni kad sam sa babom s velikom radošću svraćala u radnju preko puta...

Članak
Sjećanje na opančara Ešrefa Rešu Efendiru

Sjećanje na opančara Ešrefa Rešu Efendiru

„Kada ljudi gledaju folklor na televiziji, neko gleda u lica igrača, neko u nošnju, a ja u stopala, jer znam da ću tamo prepoznati opanke koje sam napravio za neku od folklornih sekcija. Tad’ mi je srce veliko k’o kuća, jer to je zaista lijep osjećaj.“ Tako je počeo razgovor sa Ešrefom Rešom Efendirom, zanatlijom...