Category: VISOČKA RIZNICA

Članak
(VIDEO) Tour de BiH – Visoko, Bosanska piramida Sunca

(VIDEO) Tour de BiH – Visoko, Bosanska piramida Sunca

Dokle seže pamćenje modernog čovjeka, seže i njegova želja da istraži i upozna svijet oko sebe. Koliko god se trudio, na neka pitanja do danas nije dobio odgovor. Jedna od najvećih enigmi modernog društva su piramide. Istraživanja u okolini Visokog ukazuju na mogućnost da i Bosna i Hercegovina ima svoje piramide, a možda i najveću...

Članak
MENSUR VERLAŠEVIĆ – Akademski umjetnik sa Hadžijine Vode

MENSUR VERLAŠEVIĆ – Akademski umjetnik sa Hadžijine Vode

Kad se kasnih osamdesetih u prošlom stoljeću vodila rasprava koja je čoko krema najbolja, mnogi su tipovali na Vispakov „Stampi“ kao ludilo od namaza. Eurocrem, Kinder lada, Lino lada nisu mu bili ravni. Visočanima je manje poznato da je „Stampi dječak“ sa šeširom i lajk palcem djelo akademskog grafičara iz Visokog. Mensur Verlašević. Zagrebačka škola....

Članak
PRIČA O MUFTIJI NUMANAGIĆU

PRIČA O MUFTIJI NUMANAGIĆU

Neposredno u blizini betonskog mosta, na ulazu u Visoko, nalazi se staro mezarje. U ovom mezarju ukopavanja su počela početkom 18. vijeka, a završena u toku 1948. godine. U tom mezarju je sahranjen i hafiz Husnija ef. Numanagić, tadašnji muderiz visočke medrese, a kasnije travnički muftija, kojem je ovdje podignuto i turbe. Šejh Hadži Hafiz...

Članak
Prvo spominjanje kraljevskog grada “Visoki” – Najstarijeg sjedišta Bosanskog kraljevstva

Prvo spominjanje kraljevskog grada “Visoki” – Najstarijeg sjedišta Bosanskog kraljevstva

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. 1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada...

Članak
KANITA ČAKALOVIĆ: Moj grad kroz historiju

KANITA ČAKALOVIĆ: Moj grad kroz historiju

„Visoko je prirodno predodređeno da bude uzvišeno, ali sve i da nije, ja sam sigurna da bi ono samo pronašlo put da se nekako „uzdigne“, visočka škola je to… Ne bi ono dopustilo da išta osim neba bude iznad njega.“, razmišljam naglas, dok se sa drugaricom penjem prema Starom gradu. Sjela sam na bijeli, sa...

Članak
Sead Duraković – Visoko iz sjećanja

Sead Duraković – Visoko iz sjećanja

“Prije rata Visoko je imalo 485 predstavnika najvećih firmi iz cijele Juge. U ta vremena bilo je vrlo teško doći do bankovnih kredita. Bili su skupi, a para nije bilo. A svi ovi Visočani o kojima pričam, oni su se međusobno dogovarali iako su radili za različite, pa i konkurentske firme. Redovno su se dogovarali,...

Članak
DUH STARE VISOČKE ČARŠIJE: Ljudi i predjeli Visokog na fotografijama Milenka Gavrilovića

DUH STARE VISOČKE ČARŠIJE: Ljudi i predjeli Visokog na fotografijama Milenka Gavrilovića

Doprinos razvoju amaterske fotografije u Visokom dao je prof. ing. Milenko Gavrilović (1894. Voganj – 1947. Beograd). Školovao se u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je specijalizirao kožarstvo, nakon čega dolazi u Visoko 1920. godine kao predstavnik Ministarstva industrije Kraljevine Jugoslavije kako bi uveo modernizaciju u industriji prerade kože. Bio je osnivač, direktor i strukovni profesor...

Članak
Al Jazeera: BIJELA DŽAMIJA – NAJLJEPŠA U EVROPI

Al Jazeera: BIJELA DŽAMIJA – NAJLJEPŠA U EVROPI

U vrijeme kada se sakralni prostor zloupotrebljava, a kulturno naslijeđe urušava zbog nemara i nebrige jedan vjerski objekat uspio je svojom minucioznom arhitekturom i dobro osmišljenim projektom svijetliti kao putokaz svima onima koji se bave konfiguriranjem mjesta za božiju službu. Historija Šerefudinove „Bijele“ džamije u Visokom identična je tolikim drugim sakralnim objektima islama u Bosni...

Članak
Priča o Betonskom mostu na rijeci Bosni u Visokom

Priča o Betonskom mostu na rijeci Bosni u Visokom

Veliki betonski most preko rijeke Bosne u Visokom izgrađen je tokom 1928. i 1929. godine, umjesto prijašnjeg drvenog. Ovaj objekat skladnih i jednostavnih linija projektovao je Adam Til u saradnji sa Josipom Misilom i Rikardom Veberom. Konstrukciju mosta nosi pet jakih i stabilnih kula, međusobno povezanih lukovima. Dva srednja luka imaju najveći raspon. Završava se...

Članak
PROFESORICA ALMA SKOPLJAK POSTALA DOKTOR KNJIŽEVNOHISTORIJSKIH NAUKA

PROFESORICA ALMA SKOPLJAK POSTALA DOKTOR KNJIŽEVNOHISTORIJSKIH NAUKA

Dugogodišnja profesorica Bosanskog jezika i književnosti u Gimnaziji “Visoko”, Alma Skopljak, nedavno je na Filozofskom fakultetu UNSA odbranila doktorsku disertaciju i stekla zvanje doktor književnohistorijskih nauka. Tema je bila “Novopovijesni i politički roman Ive Andrića i Meše Selimovića”. Naša vrijedna sugrađanka Alma Skopljak je omiljena profesorica među učenicima visočke gimnazije i ovom prilikom upućujemo joj...