ANALIZA MMF-A: U 550 državnih preduzeća zaposleno oko 80.000 radnika, kolike su im plate i ko stvara gubitke

Državna preduzeća zapošljavaju oko 11 posto ukupnog broja zaposlenih, ali proizvode samo 10 posto dodatne vrijednosti

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH objavila je radni dokument na temu “Preduzeća u državnom vlasništvu u BiH: Procjena performansi i nadzora”, kojeg su na temelju baze finansijskih izvještaja državnih preduzeća pripremili Bobana Čegar i Francisco Parodi.

U dokumentu se ističe da su državna preduzeća u BiH uglavnom u lošem finansijskom stanju te da ne doprinose dovoljno privredi. Vlasti, ističe se, ne vrše svoju vlasničku funkciju u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Također se procjenjuje da bi temeljna reforma sektora državnih preduzeća mogla povećati BDP za tri posto godišnje.

Kada su u pitanju manjkavosti sistema upravljanja tim preduzećima, ističe se nedostatak odgovornosti i transparentnosti te nepostojanje tačnih, ažuriranih i javno dostupnih podataka o ovom sektoru.

– Državna preduzeća zapošljavaju oko 11 posto ukupnog broja zaposlenih, ali proizvode samo 10 posto dodatne vrijednosti, što sugerira da zaposleni u državnim preduzećima u BiH proizvode manju dodatnu vrijednost u odnosu na ostale zemlje u regiji – navodi se u dokumentu.

Uprkos značajnom utjecaju na ekonomiju, veliki broj državnih preduzeća negativno utječe na makroekonomske performanse mijenjajući tržište rada i namećući značajne fiskalne troškove. U više od 550 državnih preduzeća je, procjenjuje se, zaposleno oko 80.000 radnika. S druge strane, državna preduzeća posjeduju 40 posto ukupne poslovne imovine i prave deset posto ukupnog prometa.

U dokumentu se naglašava činjenica da državne preduzeća negativno utječu na tržište rada zbog činjenice da su u tim preduzećima, uprkos nižoj produktivnosti, prosječne plaće 40 posto veće nego u privatnim firmama.

– Ukupni dugovi državnih preduzeća iznose otprilike 26 posto BDP-a. To uključuje blizu četiri posto BDP-a u zaostalim poreznim i socijalnim potraživanjima, što smanjuje porezne prihode i negativno utječe na funkcioniranje sistema socijalnih davanja – navodi se u dokumentu.

Najveći dio ekonomskih aktivnosti državnih preduzeća otpada na ona u vlasništvu entiteta, koja su u 2017. godini generirala oko 85 posto ukupnih prihoda od 2,9 milijarde eura te posjeduju oko 85 posto ukupne imovine i pasive, vrijedne 13,3 milijardi eura, odnosno 3,5 milijarde eura te zapošljavaju 58.000 od ukupno 76.000 zaposlenih u državnim preduzećima koja su bila predmet ove analize. Najveća entitetska preduzeća su elektroprivrede u oba bh. entiteta, rudnici u FBiH, namjenska industrija u FBiH, Šume RS-a te preduzeća zadužena za izgradnju i održavanje cesta, autocesta i željezničkog saobraćaja.

– Tri državna preduzeća s najvećim prosječnim prihodima u periodu od 2014. do 2017. su Elektroprivreda BiH (535 miliona eura), BH Telecom (274 miliona eura), te Elektroprivreda RS-a (210 miliona eura) – navodi se u dokumentu.

Većina uposlenih u državnim preduzećima je koncentrirana u oblastima proizvodnje dobara i usluga. Oko 37 posto zaposlenih u državnim preduzećima je koncentrirano u sektoru električne energije i vode (28.000), prijevoza (12.000) i rudarstva (12.000).

– Prvih pet poslodavaca među državnim preduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS-a, te rudnici uglja Banovići i Kreka – ističe se u analizi.

Prosječna plaća u državnim preduzećima je veća u odnosu na većinu zemalja regije. U 2017. godini je prosječna bruto mjesečna plaća u državnim preduzećima bila 756 eura, a produktivnost je oko osam posto niža u odnosu na radnike u privatnom sektoru. Na plaće uposlenika otpada oko 30,5 posto ukupnih rashoda državnih preduzeća. U privatnom sektoru procentualno učešće plaća u rashodima iznosi 12 posto.

Iako je oko 85 posto državnih preduzeća bilo solventno na kraju 2017. godine, s pozitivnim kapitalom od oko milijardu eura, 66 firmi su akumulirale gubitke u iznosu od 1,6 milijardi eura. Te firme tehnički su nesolventne s negativnim vlasničkim kapitalom u iznosu od 290 miliona eura (2 posto BDP-a). Većina gubitaka akumulirana je u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i energetike.

U periodu od 2015. do 2017. godine su samo tri sektora ostvarivala profite, a najprofitabilniji su bili informacijski i telekomunikacijski sektor i to, ističe se, zahvaljujući velikoj dobiti BH Telecoma, koja je činila više od tri četvrtine zarade ove industrije. Ostali profitabilni sektori bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te transport i skladištenje. Suprotno tome, rudarski sektor nanio je velike gubitke u ukupnom iznosu od 0,2 posto BDP-a.

Oko 95 posto ukupno uplaćenih dividendi u 2017. godini su uplatile tri od ukupno 18 kompanija koje imaju tu obavezu. Najviše je uplatio BH Telecom, čak 34,45 miliona eura, a na drugom mjestu je Elektroprivreda BiH sa 2,61 milion eura.

Državna preduzeća ne doprinose značajno razvoju infrastrukture, te ni sa tog aspekta ne opravdavaju svoje postojanje kao preduzeća u javnom vlasništvu. Ukupne investicije državnih preduzeća u 2017. godini su iznosile oko 500 miliona eura, a tri sektora uložila su gotovo 86 posto tog iznosa: električna energija (49,8 posto), transport i skladištenje (19 posto) i informatika i komunikacije (16,6 posto). Međutim, državna preduzeća su uložila samo 274 miliona eura (1,7 posto BDP-a) u nefinansijsku imovinu. Državna preduzeća sa najvećim ulaganjima u nefinansijsku imovinu bila su Autoceste RS-a (67,3 miliona eura), BH Telecom (30,9 miliona eura) i Elektroprivreda BiH (23,0 miliona eura). Kao rezultat relativno malih ulaganja, kvaliteta infrastrukture zaostaje za regionom.

Faktor / N. Pobrić

fb-share-icon0