Alen Jazić: KAKO SU PALI PRIVREDNI GIGANTI

Bačeni u ralje kapitalistima bez kapitala, ‘partijski plijen’ nakon rata

Piše: Alen Jazić / Al Jazeera Balkans

Nekadašnji veliki privredni giganti i kombinati sa hiljadama zaposlenika su u procesu pretvorbe usitnjeni, rasprodati, neki otišli u stečaj, ali svi ostali bez najvećeg dijela radnika. Međutim, da li su samim time postali i dio historije?

Danas vidimo da, prije svega u javnom sektoru, dolazi do ukrupnjavanja preduzeća, pa i privredne djelatnosti. Ima i privatnih kompanija koje su svoje poslovanje „razvukli“ od automobila, putem bankarskog sektora, metalske struke, namještaja, sve do zdravstva. Mala i srednja preduzeća ili giganti kao motor razvoja ekonomije? Jesu li morali onako završiti nekadašnji giganti?

„Naravno da nisu. No, tokom druge polovice 1990-tih politika je lutala, iako je mogla izvući korisne lekcije iz iskustva zemalja centralne Europe stečena u prvoj polovici 1990-tih godina. Nakon toga stavila je akcent na redistribuciju, a ne na produkciju. Bavila se prevođenjem društvene imovine giganata u ruke kapitalista bez kapitala korištenjem certifikata i pifova-tigrova od papira. Pri tome je izgubila iz vida da su nestankom giganata nestali i organizacijsko pamćenje, mrežni i intelektualni kapital, da su se razorili istraživačko-razvojni instituti“, smatra Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.

Privredni polumrtvac

Poslovanje nekadašnjih giganata zasnovano na dogovornoj nije moglo opstati u tržišnoj ekonomiji, pogotovo nakon rata i gubljenja znatnih dijelova tržišta. Nastajala su mala i srednja preduzeća, koja po statističkim pokazateljima u svijetu participiraju u BDP, zaposlenosti i ostvarenoj dobiti sa preko 60 posto.

„Nije se smjelo dogoditi ovo što se desilo privrednim gigantima u BiH koje smo preuzeli iz ranijeg privrednog sistema. Vlade u BiH su se neodgovorno odnosile prema tim preduzećima. Grupa eksperata u BiH za korporativno upravljanje je gotovo svakoj novoizabranoj vladi iznosila sugestije o potrebi restrukturiranja domaćih državnih preduzeća. To je podrazumijevalo upravljačko, vlasničko, organizaciono, tržišno i finansijsko restrukturiranje.

Ovim restrukturiranjem domaća državna preduzeća, koja su iz rata izašla kao ‘polumrtvaci’, trebala su se revitalizirati i osposobiti za tržišni sistem privređivanja pa tek nakon toga krenuti u njihovu privatizaciju. Naravno, da partijske vlade to niti su znale niti su htjele uraditi, jer bi im plijen bio manji“, tvrdi Rifet Đogić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, rođen u Velikoj Kladuši…

Kompletan tekst možete pročitati klikom na LINK

fb-share-icon0